Razgovarali u Zagrebu, 18. listopada, 2013.

Gilles Vidal danas je kao direktor dizajna Peugeot automobila jedan od najistaknutijih svjetskih dizajnera. Na čelu tima od dvjestotinjak dizajnera i modelara osobno je odgovoran za dizajn svakoga Peugeot proizvoda. Peugeot je zajedno s Citroënom dio grupe psa koja je u vlasništvu obitelji Peugeot. Vidal je 1996., nakon diplome na Art Center College of Design u švicarskome Veveyu, započeo karijeru u Citroënu da bi napredovao do pozicije voditelja dizajna konceptnih automobila. Godine 2009. prelazi na istu poziciju, ali u Peugeot. S te je pozicije sljedeće godine unaprijeđen u direktora dizajna Peugeot automobila. U Citroënu je kao dizajner eksterijera radio na projektima C3 (1. generacija), C3 Pluriel, C2 i Picasso (1. generacija), a pod njegovim su vodstvom nastali koncepti Osmose, C-Cactus i C-Metisse. U Peugeotu su pod njegovim vodstvom nastali koncepti bb1, sr1, hx1 i Onyx te serijski modeli 208, 2008 i 308. Nakon koncepta bb1 Jean-Pierre Ploué, direktor dizajna grupe psa, dao mu je zadatak osmisliti novi dizajn Peugeota. Vidal je reinterpretirao cijeli brend, od logotipa, preko prednje maske, svjetala, prozora, siluete... Svoj vizualni identitet Peugeot može zahvaliti najboljemu studiju za dizajn automobila na svijetu, Pininfarini iz Torina, koji je od 60-ih godina prošloga stoljeća, pa sve do početka ovoga, dizajnirao sve Peugeote.

ORIS: Gdje pronalazite inspiraciju?

Vidal: Dizajneri automobila inspiraciju pronalaze svugdje osim u automobilima; njih pratimo iz ljubavi, ali ne zbog ideja. U razgovoru s modnim dizajnerima, arhitektima ili dizajnerima namještaja čujemo da oni prate ono što mi radimo i hvale nas, a mi istovremeno pratimo njih i hvalimo ih, to je krug inspiracije. Dizajner je kao spužva, upija sve oko sebe i svojom kreativnošću i osjećajem stvara nešto inovativno, relevantno za budućnost, prilagođeno svrsi i društvu.

ORIS: Kako određujete budućnost Peugeota? Pratite li trendove?

Vidal: Brend, pogotovo automobilski, ne može se stalno mijenjati. Moramo graditi strategiju i odrediti što želimo biti za 20 godina. Ja tada više neću biti ovdje, ali Peugeot hoće i danas moramo znati kamo želimo stići jer ćemo tada to lakše i ostvariti. Malo-pomalo uvodit ćemo elemente, detalje, okretati kormilo u smjeru koji će nas dovesti do cilja. Brend mora imati globalni dugoročni cilj. Naš je cilj dizajnirati sljedeći model, ali i dalje imati dugoročnu viziju i ambiciju. Naravno, estetski i stilski dizajn moraju služiti funkciji i inovaciji smjera u kojemu želimo ići. Na primjer, kada napravimo efikasniji automobil konstruiranjem novoga motora, ili lakši uvođenjem novoga materijala, želimo to izraziti izgledom, estetikom, volumenom i proporcijama automobila. To je složen globalni projekt s kojime se svakodnevno bavimo.

ORIS: Kako je moguće predvidjeti što će 2045. biti najbolje za Peugeot? To je užasno dugo razdoblje.

Vidal: Naravno da ne znamo kako će automobili tada izgledati. Model je u prosjeku na tržištu sedam godina, dakle za nas su to tri generacije unaprijed. Ono što možemo reći jest kako će evoluirati društva diljem svijeta, kako će se mijenjati globalne organizacije, gospodarstvo itd. Na toj osnovi predviđamo potrebe osobne mobilnosti. Naravno, ne znamo kakva će za 20 godina biti estetika, ali možemo, na primjer, reći da želimo biti bolji od Porschea, da želimo proizvoditi manje modela, samo sportske modele itd. Taj smjer očito nije prava strategija za Peugeot, ali bismo, recimo, mogli reći da za 20 godina želimo biti najbolji proizvođač masovnih automobila na svijetu i konkurirati premium brendovima. Da želimo imati jedinstvenu poziciju – biti kvalitetniji od premium segmenta, s pristupačnijim cijenama i uzbudljivijim dizajnom. Da bismo to postigli, potrebna nam je tehnologija – motori, mjenjači, alternativni pogoni koje možda sada nemamo i trebamo ih razviti. Eksperimentiramo s hibridnim motorima na zrak, imamo model 208 s emisijom co2 od samo 46 g/km, a istovremeno s relativno velikom snagom. To bi mogao biti jedan od načina postizanja cilja.
 

ORIS: Kako vidite osobnu mobilnost za 20 godina? Hoće li većina vozača unajmljivati, a ne kupovati automobile?

Vidal: Najam automobila sigurno će jako napredovati. Ne radi se o klasičnome rent-a-caru, nego o fleksibilnosti. Živimo u društvu u kojemu mlađe generacije žele instantnost. Ne žele biti ni za što vezani, nego samo primiti uslugu kad im je potrebna. Ne žele dvogodišnju pretplatu za mobitel koju ne mogu raskinuti. Žele sljedeće jutro baciti mobitel i imati drugi. Živimo u kulturi bacanja, ali ne bacanja u smeće jer su nove generacije jako ekološki osviještene i moralne. Radi se o odbacivanju. Mladi žele odmah zadovoljiti svoje potrebe, impulzivne potrebe i želje: Danas želim to! To može biti sportski coupé za vikend, skuter za ostatak tjedna, dostavno vozilo za prijateljevu selidbu u subotu ujutro. To je samo jedan put jer će starije generacije još biti žive. U sljedećoj polovici stoljeća morat ćemo nuditi razne opcije za nekoliko generacija dok se ne prebacimo na nešto zaista novo, što će nas u potpunosti riješiti formata koji danas poznajemo.

ORIS: Koje nove tipove vozila možemo očekivati?

Vidal: U smislu individualnih rješenja, svi žele fleksibilnost. Danas možete birati između bicikla, bicikla s pomoćnim električnim pogonom, skutera, velikoga skutera, snažnoga motocikla, automobila, od najmanjega do najvećega, ali u toj ponudi postoji i puno praznina. Postoji li što između maloga automobila i velikoga skutera? Zato smo ponudili bb1 konceptni automobil. Postoji li što između maloga skutera i bicikla s pomoćnim električnim pogonom? Samo tu postoje dvije velike praznine. Postoji već nekoliko vozila koja ih popunjavaju, poput Renaulta Twizy. Iako imaju velike mane, svi su ti eksperimenti svakako zanimljivi. U budućnosti će to tržište sigurno biti puno veće. Mogli bismo dva sata razgovarati samo o novim nišama koje će se pojaviti u budućnosti. Možete predvidjeti moguće budućnosti i odabrati jednu od njih za svoj smjer razvoja.

ORIS: Danas je odgovor na nove potrebe rast broja crossovera.

Vidal: Da, obiteljski automobili s 4 – 5 sjedala sve su češće crossoveri. Ljudi više ne žele monovolumene jer, iako su jako praktični, nisu privlačni. Ljudi ih kupuju jer ih trebaju, ne zato što ih žele. Crossoveri i suv-ovi ispunjavaju jednaku funkciju, ali se u njih možete i zaljubiti, oni su poželjni.

ORIS: Je li istina da ljudi više ne vole automobile?

Vidal: Neki ljudi ne vole automobile i to postaje važno pitanje. Naravno da mladi automobil vide kao praktično prijevozno sredstvo, ali istovremeno i kao bučan izvor zagađenja jer bez sumnje to i jest. Ipak, većini ljudi potrebno je osobno prijevozno sredstvo. Tipično, ljudi koji ne vole automobile žive i rade u centru grada, putuju autobusom, podzemnom željeznicom i biciklom. Oni vide samo loše strane automobila jer za njime nemaju potrebe. Izražavaju svoje mišljenje i zato se o tome piše. Daleko od toga da automobilska vožnja u najvećoj mjeri zagađuje planet – postoji barem deset većih zagađivača.
 

ORIS: Uključujući i krave.

Vidal: Uključujući i krave. Fokus na automobilskome zagađenju vrlo je zanimljiv jer će pogurnuti sve, uključujući i proizvođače automobila, na preispitivanje načina na koji automobili funkcioniraju u gradu i načina na koji dizajniramo gradske automobile. Vjerojatno se zato svi žure napraviti hibridne i električne automobile – jer ionako, prije ili kasnije, a bolje prije, moramo pronaći rješenje za te probleme, tako da ta inicijativa nije loša.

ORIS: Znači li to da ćemo u budućnosti vidjeti suradnju arhitekata, urbanista i proizvođača automobila u konstruiranju novih tipova cesta i parkirališta?

Vidal: Nadam se. Često radimo takve projekte sa studentima. Posljednji je primjer suradnja sa Strate Collègeom za vrijeme rada na novome globalnom sustavu osobne mobilnosti. U praksi je sve puno kompliciranije. Sanjam o danu kada ćemo s francuskom vladom sjesti i razgovarati o tome. Oni o tome ne bi željeli razgovarati samo s nama, nego bi uključili i Citroën i Renault. Sustav nema smisla razvijati samo za Francusku – on bi se morao primjenjivati u puno zemalja. Vidite kako odmah raste kompleksnost organiziranja, vidite potencijalne probleme vezane za realizaciju. Tek kada uspijemo otvoreno razgovarati, moći ćemo predložiti novi koncept osobne mobilnosti. Taj koncept ne bi se uklapao u postojeće standarde homologacije i morali bismo stvoriti novi sustav homologacije maksimalne brzine, težine, veličine... Teško je stvoriti novi oblik osobne mobilnosti kad imate zakonska ograničenja u koja se ne uklapaju sustavi budućnosti.

ORIS: Sviđa mi se što umjesto riječi automobil često koristite pojam osobna mobilnost. Znači li to da ćete u budućnosti biti dizajner mobilnosti, a ne automobila?

Vidal: Naravno. U Peugeotu već krećemo u tome smjeru. Na tržište smo upravo pustili hibridni bicikl ae21 s prtljažnikom u središtu. To je samo posljednji dodatak nizu koji seže od bicikala do kombija i uključuje sportske coupée, male gradske automobile, skutere itd.

ORIS: Komunikacija automobila i ljudi sve se više odvija računalom. Mogu li računala i aplikacije pomoći automobilu da postane atraktivan poput tableta i mobitela? Koliki je vaš utjecaj na sustav zabave (infotainment) i hmi (Human Machine Interface)?

Vidal: To je komplicirana tema. Vozaču je vožnja na prvome mjestu. Ako imate putnike, njih će možda zanimati infotainment. Model 308, na primjer, ima veliki ekran koji objedinjuje mnogo funkcija. Ne govorim o infotainmentu, nego o prečicama za upravljanje funkcijama automobila. Razlika u odnosu na potrošačku elektroniku jest u tome što ekran u parkiranom automobilu mora izdržati temperature od +70 °C ljeti, do −40 °C zimi i mora biti otporan na stotine tisuća kilometara vibracija, tako da je to potpuno drukčiji svijet. Moramo napraviti dvije stvari. Prvo, što je brže moguće moramo integrirati sustav u automobile i biti svjesni da će oni uvijek biti sporiji i manje impresivni od potrošačke elektronike jer moraju biti robusniji. Druga je stvar način na koji bi se mobiteli i tableti povezali s automobilskim računalom. Pokušavamo to riješiti aplikacijom, ali je velik problem dizajniranje Peugeotove aplikacije koju mogu koristiti svi mobiteli i tableti.
 

ORIS: Koja je uloga Peugeot Design Laba?

Vidal: Peugeot Design Lab 85 – 90 % vremena dizajnira za vanjske klijente, a ostalo za Peugeotove brendove. Na primjer, oni dizajniraju sve naše bicikle i male proizvode. Trenutačno radimo za 16 – 17 različitih tvrtki izvan grupe. Od aviona i brodova do bijele tehnike i sportske opreme.

ORIS: Jeste li na čelu Peugeot Design Laba i dizajna skutera?

Vidal: Vodim Peugeot Design Lab, ali ne i skutere. Tehnički, skutere proizvodi tvrtka koja se nalazi na istoku Francuske. Radi se o tvrtci koja se bavi dizajnom mobilnosti. Zasad surađujemo samo povremeno, ali ćemo u budućnosti surađivati puno više.

ORIS: Koja je razlika između dizajnera i stilista automobila?

Vidal: To je trik-pitanje. Od jezika do jezika ili od zemlje do zemlje ovi se pojmovi različito doživljavaju. U Francuskoj je stilist (styliste) stručnjak za industrijsku estetiku, što je slično ili identično dizajneru. Dizajn nije samo estetika, to je stvaranje dobra objekta. Neki su automobili dizajnerski, a neki stilistički objekti. Automobil je dizajniran ako u sebi sadržava inovaciju povezanu s estetikom. Kad imate automobil koji ne donosi tehničku inovaciju, radi se o stilskom objektu, iako vizualno može biti svjež i maštovit. U tome nema ničega lošeg. Za mene bi univerzalna definicija glasila: Dizajn je odraz funkcije, inovacije i estetike; kad kreativci, inženjeri i marketeri rade zajedno. Stil bi bio samo novi sloj na nečemu već poznatome.

ORIS: S obzirom na to da ne dizajnirate šasiju i tehničke elemente, jeste li dizajner ili stilist?

Vidal: Ovisi o projektima. Na primjer, interijer Peugeota 308 dizajniran je jer smo stvorili potpuno novu ergonomiju i geometriju kokpita, iako nema tehnološke inovacije. Prvo smo odlučili reorganizirati komandnu ploču, staviti manji volan, poboljšati kompletnu ergonomiju i tek smo tada počeli razmišljati o stilu. Oblici, linije i estetika naglašavaju tehničke promjene – to je čin dizajniranja. Da smo samo napravili lijepe linije i nove oblike, to bi bio samo stil.

ORIS: Je li moguće dizajnirati eksterijer ili su ograničenja aerodinamike, sigurnosti i homologacije prevelika?

Vidal: Mislim da bi dizajniranje eksterijera značilo stvaranje nove siluete. Na primjer, Peugeot bb1 i Citroën ds5 primjeri su dizajna jer donose novi oblik karoserije, novu funkciju. ds5 ima monovolumensku siluetu, ali je ona spuštena kako bi izgledao sportski.
 

ORIS: Peugeot rcz također je donio novu siluetu.

Vidal: rcz je negdje između dizajna i stila. Ovdje inovaciju možemo pronaći u doživljaju predmeta. rcz je klasičan 2+2 coupé s inovativnom siluetom. Gledano u bokocrtu, luk krova naglo se spušta i tako odvlači pažnju od velikoga, kompaktnoga volumena na kojemu leži. Tim pametnim trikom povećana je dinamika volumena i, kao posljedica, ukupna atraktivnost rcz-a. O tome bi se mogla napisati knjiga. Zatim sijedi pitanje o ljepoti, što je još kompliciranije.

ORIS: Pronalaze li dizajneri automobila inspiraciju u suvremenoj umjetnosti? Model Lancia Stratos 0 Marcella Gandinija (Bertone) dizajnirana je u četirima dimenzijama – dok stoji, izgleda kao da juri. bmw-i Chrisa Banglea iz prošloga desetljeća djeluju inspiriranima futurističkim skulpturama Umberta Boccionija...

Vidal: Stil može biti inspiriran oblicima i plohama iz povijesti, a dizajn se inspirira idejama iz suvremene umjetnosti. Serija slika Damiena Hirsta U vrtlogu – utjecaj svijeta na stvari bavi se centrifugalnom silom. Krajnji je rezultat impresivan, prekrasan u smislu efekata i boje, ali osnovna ideja nije rezultat, nego proces nastajanja korištenjem fizikalnih sila. Počnete li od toga, možete doći do vrlo zanimljivih rezultata u dizajnu automobila. Ne znam je li to naš pravi put, ali bi bilo zanimljivo napraviti istraživanje s Damienom Hirstom kao polazišnom točkom i vidjeti kamo će nas to odvesti. Nije Hirst jedini, možemo naći deset suvremenih umjetnika i zapitati se kamo će nas odvesti.

ORIS: Radite li takve stvari?

Vidal: Povremeno to radimo (ne govorim o Hirstu, nego o drugim suvremenim umjetnicima) i dolazimo do rezultata do kojih drugim putem ne bismo mogli doći. Vrlo je zanimljivo pronaći put, procese, vrlo analitičke ili intuitivne. Ponekad se samo instinktivnim bacanjem ideja također dođe do zanimljivih rezultata. Vrlo je zanimljivo tražiti nove načine promišljanja starih tema. Ponekad pronađete glupe, a ponekad pametne odgovore. Klijentima Peugeot Design Laba na početku suradnje kažemo: Želimo vas upoznati, ali ne previše, jer ćemo vam na taj način ponuditi ono čega se sami ne možete sjetiti. Ako znamo previše o vama, ne možemo raditi za vas, nismo više inovativni. Mark Twain rekao je: Nisu znali da je nemoguće pa su to i napravili.

ORIS: Koje ćemo nove materijale vidjeti u autoindustriji?

Vidal: Ima ih jako puno. Onyx je u interijeru koristio reciklirane novine. Pripremamo koncept koji će u stilu Onyxa uvesti puno inovacija. Razmišljamo o tome kako zamijeniti karbonska vlakna ekološkijim materijalom sličnih svojstava. Eksperimentiramo s vlaknima od vulkanskoga kamenja.
 

ORIS: Tko pronalazi nove materijale?

Vidal: Dizajneri! Kad je riječ o konceptu, jednostavno je jer se radi o unikatu i nema ograničenja serijske proizvodnje. Kad želimo uvesti novi materijal u serijsku proizvodnju, komplicirano je. Razgovaramo o tome s inženjerima i dobavljačima kako bismo zajedno izgradili industrijski proces.

ORIS: Gdje pronalazite nove ideje i informacije?

Vidal: Istražujemo na internetu i odlazimo na sajmove kao što su milanski sajam namještaja Salone Internazionale del Mobile, pariški sajam aviona Le Bourget, sajam tuninga u Las Vegasu sema, razni visoko specijalizirani sajmovi novih materijala...

ORIS: Ideja za Peugeot rcz nastala je na sema-i.

Vidal: Tada nisam bio u Peugeotu, ali je tim dizajnera Peugeota na sema-i uočio skraćeni pick-up s kabinom pomaknutom naprijed, što ih je motiviralo na promjenu proporcija coupéa. Svi coupéi imaju kabinu pomaknutu unatrag. Ideja rcz-a bila je stvoriti novu siluetu postavljanjem kabine u središte i dodati prtljažni prostor, koji je u 2+2 coupéima malen. Prvi identitet bio je čisto estetski, ali je postao i praktičan. Jednom sam se rcz-om s dva bicikla i punom opremom odvezao 500 km od Pariza, što je fantastično za takav tip automobila.

ORIS: Je li nakon stotinu godina dizajna automobila sve već viđeno ili je uvijek moguće napraviti pravu inovaciju?

Vidal: Mislim da jest. Možete čak stvoriti i revoluciju. Koncept bb1 bazirali smo na novoj tehnologiji i tako stvorili novu siluetu, ali to nije mala revolucija. Kad se serijski automobili počnu proizvoditi 3D-printerima i stereolitografijom, sloboda oblika bit će beskonačna. Trenutačno je za sve potrebno raditi kalupe pa su ograničenja velika.
 

ORIS: Koliko 3D-printanje i ostale nove proizvođačke tehnologije smanjuju serije uz istu isplativost?

Vidal: Trebali bismo započeti s posebnim serijama modela, u kojima bi elementi nastali 3D-printanjem cijenom bili pristupačni, iako skupi. S vremenom će tehnologija postati jeftinija i brža pa ćemo moći širiti i njezinu primjenu. Prvi automobil s led svjetlima bio je Audi R8 2007. Visoku cijenu led dioda mogao je opravdati samo skup automobil, a i jedino je taj automobil bio djelo inženjera koji su to mogli kvalitetno realizirati. Danas led svjetla imaju svi. Model 308 ima ih u standardnoj opremi.

ORIS: Danas su pozicijska led svjetla dio identiteta brenda. S obzirom na to da postoji manji broj mogućih pozicija od broja brendova, je li ta činjenica problematična? Tako su led svjetla na modelu 208 postavljena kao kod Mercedesa.

Vidal: Jako dobro pitanje. Peugeot je jedini brend čija svjetla podsjećaju na jedno oko s obrvom. Nama je jasno što moramo napraviti. Ako nešto podsjeća na drugi brend, to je njihov problem. Danju se ionako vidi maska automobila po kojoj se brendovi prepoznaju, a noću glavna svjetla daju identitet. Istina je da će, kad svi budu imali led svjetla, mnogi sličiti jedni drugima. Zakon dodatno suzuje mogućnost pozicija. Cilj i ponos svakoga brenda jest biti različit i za to će se naći način.

ORIS: Tržište je automobila konzervativno. Jesu li kupci najveća prepreka revoluciji dizajna?

Vidal: Prepreka je nekoliko. Prva je sam brend. Koliko se daleko usudimo ići? Bojimo li se da ćemo uplašiti kupce? Tvrtka je prvi filter.

ORIS: Vi ste francuska tvrtka – pomičete granice dizajna automobila.

Vidal: Istina! Ipak, kupnja automobila nakon kupnje kuće najveća je životna kupnja. Kupci pri kupnji razmišljaju: Jednom ćemo ga prodavati pa moramo kupiti nešto konzervativno. Automobil je i izraz vaše osobnosti. Kupnjom ekscentrična automobila poručujete kako ste i vi ekscentrični. Velik broj ljudi ne želi biti ekscentričan. To su stvari koje marketing zna i sugerira. Cilj proizvodnje prodaja je proizvoda. Loše je ako se automobil ne prodaje. Treba pronaći zdravu ravnotežu. Stvoriti automobil koji možda nije onoliko inovativan koliko bi mogao biti. Ali mi smo Francuzi i moramo pomicati granice!